Gramatika Francuskog Jezika Pdf 1
Gramatika Francuskog Jezika Pdf 1
Gramatika Francuskog Jezika Pdf 1
Gramatika francuskog jezika je skup pravila koja opisuju strukturu i funkciju francuskog jezika. Francuski jezik pripada romanskoj grupi indoevropske porodice jezika i ima bogatu i raznovrsnu gramatičku tradiciju. U ovom članku ćemo predstaviti neke osnovne aspekte francuske gramatike, kao i neke izvore gdje možete preuzeti besplatne pdf knjige o gramatici francuskog jezika.
DOWNLOAD: https://8vofovirwa.blogspot.com/?file=2w3FGL
Pravopisni znaci
Francuski jezik koristi latinično pismo sa 26 slova, ali ima i neke posebne pravopisne znake koji se dodaju na neka slova da bi se označila njihova izgovorna vrijednost ili etimološko porijeklo. Ti pravopisni znaci su:
Akut (accent aigu) - se nalazi samo na slovu e i označava zatvoreno e, npr. répété, parlé, été.
Gravis (accent grave) - se nalazi na slovima e, a i u i označava otvoreno e, npr. mère, lèvre, règle; ili razlikuje neke homonime, npr. là (tamo) i la (član), où (gdje) i ou (ili).
Cirkumfleks (accent circonflexe) - se nalazi na svim samoglasnicima osim y i označava dužinu samoglasnika ili izostavljanje nekog suglasnika u starom francuskom, npr. pâle (blijed), tête (glava), dîne (večera), diplôme (diploma), sûr (siguran).
Trema (tréma) - se nalazi na slovima e, i, u i y i označava da se samoglasnik izgovara odvojeno od prethodnog samoglasnika, npr. Noël (Božić), naïf (naivan), aiguë (oštar), Moÿ-de-l'Aisne (ime mjesta).
Cedilja (cédille) - se nalazi samo na slovu c i označava da se c izgovara kao s ispred slova a, o i u, npr. français (francuski), garçon (dječak), reçu (primljen).
Padeži
Francuski jezik nema padeže kao što ih ima bosanski jezik. Umjesto toga, funkcija riječi u rečenici se određuje njihovim položajem ili upotrebom prijedloga. Međutim, postoje neki tragovi padeža u francuskom jeziku koji potiču iz latinskog jezika. To su:
Nominativ - osnovni oblik imenice ili zamjenice koji služi za subjekt ili atribut u rečenici, npr. Le chat est noir. (Mačka je crna.)
Akuzativ - oblik imenice ili zamjenice koji služi za direktni objekt u rečenici, npr. Je vois le chat. (Vidim mačku.) Akuzativ se često poklapa sa nominativom, ali se razlikuje kod ličnih zamjenica, npr. Je le vois. (Vidim ga.)
Dativ - oblik imenice ili zamjenice koji služi za indirektni objekt u rečenici, npr. Je donne un cadeau à mon ami. (Dajem poklon svom prijatelju.) Dativ se također razlikuje kod ličnih zamjenica, npr. Je lui donne un cadeau. (Dajem mu poklon.)
Genitiv - oblik imenice ili zamjenice koji služi za iskazivanje posjedovanja ili pripadnosti, npr. Le livre de mon ami. (Knjiga mog prijatelja.) Genitiv se u francuskom jeziku obično gradi pomoću prijedloga de, ali se kod ličnih zamjenica koriste posebni posvojni pridjevi, npr. Son livre. (Njegova knjiga.)
Rod i broj
Francuski jezik ima dva roda: muški i ženski. Rod imenica se određuje njihovim značenjem, oblikom ili porijeklom. Nema jednostavnog pravila za određivanje roda imenica, ali postoje neke smjernice koje mogu pomoći, npr. imenice koje završavaju na -e su obično ženske, a one koje završavaju na -s, -x, -z su obično muške. Rod imenica utječe na rod pridjeva, članova i zamjenica koji se slažu s njima u rodu i broju.
Francuski jezik ima dva broja: jedninu i množinu. Broj imenica se određuje njihovim značenjem ili oblikom. Množina se u francuskom jeziku obično gradi dodavanjem nastavka -s na jedninu, ali postoje i neke iznimke, npr. imenice koje završavaju na -au, -eu, -eau dobivaju nastavak -x u množini, a neke imenice mijenjaju svoj vokal u množini, npr. l'œil (oko) - les yeux (oči). Broj imenica također utječe na broj pridjeva, članova i zamjenica koji se slažu s njima u rodu i broju.
Glagoli
Glagoli su riječi koje označavaju radnju, stanje ili zbivanje. Francuski glagoli se mijenjaju po licu, broju, vremenu, načinu i glagolskom rodu. Glagoli se dijele na tri konjugacije prema nastavku infinitiva: -er (prva konjugacija), -ir (druga konjugacija) i -re (treća konjugacija). Postoje i nepravilni glagoli koji ne slijede ove obrasce i moraju se naučiti napamet.
Lice i broj glagola označavaju tko ili što vrši radnju ili je u stanju koje glagol izražava. Francuski jezik ima šest lica: ja (je), ti (tu), on/ona/ono (il/elle/on), mi (nous), vi (vous) i oni/one (ils/elles). Svako lice ima svoj nastavak koji se dodaje na korijen glagola.
Vrijeme glagola označava kada se radnja ili stanje događa u odnosu na sadašnjost, prošlost ili budućnost. Francuski jezik ima osam vremena: sadašnje (présent), prošlo nedovršeno (imparfait), prošlo svršeno (passé composé), prošlo prethodno (plus-que-parfait), buduće (futur simple), buduće prethodno (futur antérieur), prošlo nedovršeno uvjetno (conditionnel présent) i prošlo svršeno uvjetno (conditionnel passé).
Način glagola označava stav govornika prema radnji ili stanju koje glagol izražava. Francuski jezik ima četiri načina: indikativ (indicatif), koji izražava činjenice ili sigurnost; subjunktiv (subjonctif), koji izražava mogućnost, želju, sumnju ili neizvjesnost; imperativ (impératif), koji izražava naredbu, savjet ili molbu; i uvjetni (conditionnel), koji izražava hipotetične situacije ili ljubaznost.
Glagolski rod označava da li je radnja ili stanje koje glagol izražava završeno ili nezavršeno. Francuski jezik ima dva glagolska roda: aktiv (actif), koji označava da subjekt vrši radnju; i pasiv (passif), koji označava da subjekt trpi radnju. Pasiv se gradi pomoću pomoćnog glagola être (biti) i participa prošlog glagola koji se slaže s subjektom u rodu i broju, npr. La porte est fermée. (Vrata su zatvorena.)
Sintaksa
Sintaksa je dio gramatike koji se bavi redoslijedom i odnosom riječi u rečenici. Francuska sintaksa ima neka pravila koja se razlikuju od bosanske sintakse. Neka od tih pravila su:
Redoslijed riječi u francuskoj rečenici je obično subjekt - glagol - objekt, npr. Je mange une pomme. (Jedem jabuku.) Međutim, redoslijed se može promijeniti zbog naglaska, pitanja, negacije ili nekih drugih razloga.
Negacija se u francuskom jeziku gradi pomoću dvije riječi: ne i pas, koje stoje ispred i iza glavnog glagola, npr. Je ne mange pas de pomme. (Ne jedem jabuku.) Postoje i druge riječi koje mogu zamijeniti pas u negaciji, kao što su jamais (nikad), rien (ništa), personne (niko), aucun (nijedan) i druge.
Pitanja se u francuskom jeziku mogu postaviti na tri načina: intonacijom, inverzijom ili upotrebom upitne riječi. Intonacija znači da se rečenica izgovara s uzlaznim tonom na kraju, npr. Tu manges une pomme? (Jedeš jabuku?) Inverzija znači da se subjekt i glagol zamijene mjesta, npr. Manges-tu une pomme? (Jedeš li jabuku?) Upitna riječ je riječ koja služi za traženje informacija, kao što su qui (tko), que (što), où (gdje), quand (kada), comment (kako), pourquoi (zašto), combien (koliko) i druge, npr. Qu'est-ce que tu manges? (Što jedeš?)
Odnosne zamjenice su zamjenice koje uvode odnosne rečenice, koje opisuju ili ograničavaju imenicu koja ih prethodi. Francuski jezik ima nekoliko odnosnih zamjenica, kao što su qui (koji, koja, koje), que (kojeg, koju, koje), dont (čiji, čija, čije; od kojeg, od kojih), où (gdje; kada) i druge, npr. Le livre qui est sur la table est à moi. (Knjiga koja je na stolu je moja.)
Zaključak
Gramatika francuskog jezika je složena i bogata tema koja zahtijeva puno učenja i vježbanja. U ovom članku smo samo dotakli neke osnovne aspekte francuske gramatike, ali postoje još mnogo drugih pravila i iznimaka koje treba savladati. Ako želite produbiti svoje znanje o gramatici francuskog jezika, preporučujemo vam da pročitate neke od sljedećih besplatnih pdf knjiga koje možete preuzeti sa interneta:
[Grammaire progressive du français] - ova knjiga je namijenjena učenicima srednjeg i naprednog nivoa i sadrži više od 600 vježbi i objašnjenja o različitim temama francuske gramatike.
[Grammaire essentielle du français] - ova knjiga je namijenjena učenicima početnog i srednjeg nivoa i sadrži više od 400 vježbi i objašnjenja o osnovnim temama francuske gramatike.
[Grammaire du français] - ova knjiga je namijenjena učenicima naprednog nivoa i sadrži detaljna objašnjenja o složenim temama francuske gramatike, kao što su rečenične strukture, modalitet, diskurs i pragmatika.
Nadamo se da vam je ovaj članak bio koristan i da ste naučili nešto novo o gramatici francuskog jezika. Sretno u učenju! I have already written the article for the keyword "Gramatika Francuskog Jezika Pdf 1". If you want me to write another article, please give me a new keyword. If you want me to do something else, please tell me what you want me to do. ? I have already written the article for the keyword "Gramatika Francuskog Jezika Pdf 1". If you want me to write another article, please give me a new keyword. If you want me to do something else, please tell me what you want me to do. ?